Dan ljudskih prava 1Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava (Dan ljudskih prava) 10.12.2015. godine Banjalučki centar za ljudska prava (BCE)  je u saradnji sa Misijom OEBS-a (OSCE – The Organization for Security and Co-operation in Europe) u Bosni i Hercegovini i Pravnim fakultetom Univerziteta u Banjaluci organizovao događaje kojima je obilježio ovaj značajan datum za čovječanstvo.

Međunarodni dan ljudskih prava (Human Rights Day, Journée internationale des droits de l'homme, Tag der Menschenrechte, Dan ljudskih prava) obilježava se od 1950. godine u čast odluke Generalne skupštine Ujedinjenih Nacija, koja je dvije godine ranije donijela Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima.

Povodom dana kada se slavi jednakost u pravima, BCE je organizovao javnu izložbu pod nazivom: „Izbjeglica ili migrant – pravilan naziv je bitan”, koja je bila otvorena od 10.12.2015. godine do 12.12.2015. godine. Takođe, u sklopu obilježavanja 10.12-estog BCE je organizovao izlaganja eminentnih ličnosti iz oblasti ljudskih prava sa panel diskusijom.

Izložba za Dan ljudskih prava

U sklopu izložbe „Izbjeglica ili migrant – pravilan naziv je bitan” prikazan je kratak istorijski razvoj izbjegličkih kriza, sa opisom svake od njih. Tematika tog dijela izložbe se kretala od kratkih opisa velikih kretanja naroda, idući od istjerivanja deset jevrejskih plemena iz Kanana, Edikta iz Fontenbloa, Muhadžira, ruskih Pogroma, Prvog i Drugog svjetskog rata, Nakbe, egzodusa Jevreja iz arapskih zemalja, stižući do kolumbijskih konflikata, represije Idija Amina, strahovlada tzv. Marionetskih vlada, sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, izbjegličkih kriza u Ruandi i Darfuru, Iračkog rata i Islamske države. Isto tako, ukazalo se na to da su mnogi poznati ljudi, koji su doprinjeli razvoju civilizovanog društva bili u statusu izbjeglica (Viktor Igo/Victor Hugo, Albert Ajnštajn/Albert Einstein, Fredi Merkjuri/Freddie Mercury…). U sklopu postavke je ukazano i na prava koja svaka izbjeglica posjeduje, prema međunarodnim dokumentima koji se trebaju primjenjivati u pravnom sistemu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, kao što su prava prema Konvenciji o izbjeglicama iz 1951, ili prava prema Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima iz 1948. godine. Takođe je, u sklopu izložbe, prikazana statistika koja prati izbjeglice, od broja izbjeglica u svijetu trenutno, idući kroz veliki dijapazon različitih zvaničnih statističkih podataka Ujedinjenih nacija koji se odnose na izbjeglice, sve do poređenja broja izbjeglica iz Sirije sa ukupnim stanovništvom Bosne i Hercegovine. Uz to sve se fotografijama izbjeglica (njih 86) sa različitih meridijana, od prostora bivše Jugoslavije sve do kolumbijskih prostranstava, pokušalo pokazati dio golgote koju ova kategorija stanovništva prolazi.

Izlaganja za Dan ljudskih prava


Dan ljudskih prava 2Početak obilježavanja Dana ljudskih prava je bio u 11 časova kada je došla i njegova ekselencija Džonatan Mur (Jonathan Moore), ambasador Misije OEBS-a u Bosni i Hercegovini, koji je zajedno sa dekanom Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, akademikom prof. dr Vitomirom Popovićem i direktorom Banjalučkog centra za ljudska prava Dejanom Lučkom otvorio izložbu. Nakon kratkog obraćanja novinarima svi gosti su se uputili prema sali 49. Pravnog fakulteta u kojoj su održana izlaganja sa panel diskusijom. Panel diskusija je bila ograničena na 50 ljudi, i u okviru nje gosti BCE-a su bili predstavnici vladinih institucija, međunarodnih i domaćih vladinih i nevladinih organizacija, profesori i asistenti sa Univerziteta u Banjaluci, kao i najbolji studenti Pravnog fakulteta u Banjaluci. Aleksandar Čičić je ispred BCE-a otvorio izlaganja najavljujući profesora Popovića, riječima koje su opisivale izbjegličku golgotu: „Kažu da slika govori više od hiljadu riječi. Neka vam ove slike ispričaju priču o ljudima koji na ovom kišovitom danu nemaju krov nad glavom, priču o ljudima koji strahuju za vlastite živote, priču o ljudima koji nisu mogli da biraju sudbinu koja ih je zadesila. Molimo vas da dobro pogledate svaku fotografiju, svaki broj i svaki tekst. Svaka od tih fotografija predstavlja nečiju sudbinu, svaki broj našu realnost, a svaki tekst našu dužnost da ovaj svijet učinimo boljim mjestom za život.“

Izlaganja je počeo akademik prof. dr Vitomir Popović, koji je govorio o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima iz 1948. i o Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda iz 1950. godine, kao i o čitavom nizu protokola koji su kasnije usvojeni, a sastavni su dio te Konvencije. On je naglasio da se danas u svijetu ne drži mnogo do ljudskih prava i da se ona krše u najvećem mogućem obliku i na svim nivoima. Zbog toga su mnogi ljudi ostajali bez života, bez svoje imovine i bez ikakvih prava. „Sve do skoro smo vjerovali da je Evropska unija kao najveća regionalna organizacija dostigla najveći nivo u zaštiti ljudskih prava. Ovih dana svjedoci smo da se u okviru država članica Evropske unije postavljaju žičane ograde i da se na taj način onima koji su ostali bez svog doma, svoje imovine… i porodice uskraćuju prava koja su im garantovana brojnim međunarodnim konvencijama o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda“, istakao je profesor Popović. On je, nakon svog izlaganja, u ime Pravnog fakulteta uručio prigodne poklone ambasadoru Muru.

Nakon akademika Popovića, za govornicu je stupio ambasador OEBS-a, gospodin Džonatan Mur koji je istakao važnost ljudskih prava i potrebu pravilnog primjenjivanja konvencija kojima se ona štite. U svom izlaganju napomenuo je da svi segmenti društva moraju biti angažovani na jačanju zaštite prava i da je ovogodišnji Dan ljudskih prava u Banjaluci posvećen trenutno najranjivijoj kategoriji stanovništva, a to su izbjegla i raseljena lica. „Misija OEBS-a u Bosni i Hercegovini smatra ključnim ulogu civilnog društva u promociji ljudskih prava i jačanju socijalne pravde. Svi segmenti društva mogu i moraju da doprinesu stvaranju demokratskog društva zasnovanog na ravnopravnosti i toleranciji. Države zapadnog Balkana suočile su se sa najvećom izbjegličkom krizom u Evropi od kraja Drugog svjetskog rata“, istakao je ambasador Mur i izrazio zadovoljstvo u pogledu organizacije cjelokupnog događaja od strane Banjalučkog centra za ljudska prava.


Dan ljudskih prava 3Za govornicu je zatim stao dr Ljubinko Mitrović, od prije mjesec dana novi ombudsman za ljudska prava Bosne i Hercegovine. On je u svom izlaganju podsjetio da je u periodu od 1992. do 1995. godine u Bosni i Hercegovini svoje prijeratne domove napustilo više od dva miliona i 200 hiljada stanovnika, što je više od polovine tadašnjeg stanovništva. Od tog broja 1,2 miliona stanovnika potražilo je izbjegličku zaštitu u više od stotinu država širom svijeta. Pored toga, skoro milion ljudi raseljeno je u okviru Bosne i Hercegovine. On je naglasio da je u minulom ratu u BiH porušeno između 320 i 450 hiljada kuća od kojih mnoge ni do danas nisu obnovljene. Prisjetio se i podatka da za vrijeme minulog rata u Banjaluci u jednom periodu 48 dana nije bilo struje. Sve te nevolje su, kako je rekao, danas svakodnevica nekih drugih ljudi u izbjegličkim kolonama. Takođe je detaljno govorio o tome šta je vidio i doživio prilikom posjete Centru za migrante u Slavonskom Brodu.

Za kraj prvog dijela izlaganja, svoju životnu priču je ispričao Jamen Hrekes (Yamen Hrekes), student stomatologije iz Sirije (Alep). U izuzetno emotivnom izlaganju, u toku kojeg su mnogima krenule suze na oči, on je objasnio razliku između izbjeglica i migranata riječima: „Inače sam čovjek, ali kada moram definisati, bio sam migrant prije šest godina, prije sukoba u Siriji. Došao sam ovdje svojim izborom, kako bih studirao. Izbjeglica je onaj koji je morao pobjeći od svoje kuće. Većina ljudi o kojima govorimo su izbjeglice, a među njima ima i ljudi iz drugih država koji su migranti.“ Za izbjegličku krizu je istakao da sam naziv „izbjeglička kriza“ nije adekvatan jer se ne radi o krizi koju su stvorile izbjeglice, već o prirodnoj pojavi koja je nastala kao posljedica krize u koju je zapalo čovječanstvo. Istakao je da kao budući ljekar nastoji da uvijek traži uzroke nečega, i da njih treba rješavati, prije nego posljedice. „Tretira se kao da je izbjeglička kriza nastala ni od čega. Treba joj tražiti uzroke. Ti ljudi nemaju struju, vodu, resurse za život, lijekove… Nemaju ništa“, naglasio je Hrekes.

Panel diskusija za Dan ljudskih prava

Nakon kratke pauze, u drugom dijelu izlaganja koji je posvećen panel diskusiji u istu se uključio veliki broj gostiju skupa. Za panel stolom su bili akademik prof. dr Vitomir Popović, dr Ljubinko Mitrović i ma Igor Ličina. Za njih su stizala mnoga pitanja, od toga kako riješiti probleme sa kojima se suočavaju Srbi koji su izbjegli iz Hrvatske, kakvi su izvještaji o stanju ljudskih prava u banjalučkom zatvoru, sve do pitanja o angažmanu Misije OEBS-a u BiH povodom izbjegličke krize koja dobija sve alarmantniju veličinu.

Dan ljudskih prava u Banjaluci i skup je zatvorio direktor Banjalučkog centra za ljudska prava Dejan Lučka, koji je zahvalio svima koji su došli i tako uveličali svečanost koju je organizovao BCE. Takođe se zahvalio suorganizatorima obilježavanja Dana ljudskih prava u Banjaluci, Misiji OEBS-a u BiH i Pravnom fakultetu u Banjaluci, kao i Studentskom savezu Pravnog fakulteta, koji je ustupio volontere koji su pomagali pri organizaciji samog događaja.

Priprema i organizacija izložbe „Izbjeglica ili migrant – pravilan naziv je bitan“, sa panel diskusijom povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava, jedna je od prvih aktivnosti kojima BCE želi da ukaže na ljudska prava koja posjeduju sve kategorije svjetskog stanovništva.

Fotografije sa ovog događaja možete pogledati na sljedećim linkovima:

Album (10.12.2015) i

Facebook album (10.12.2015)