Aktivnosti

Dijalog sudova – instrument za usklađivanje sudske prakse

Dijalog sudova

Međunarodni forum “Dialogue of courts – a tool for the harmonisation of the judicial practice” (Dijalog sudova – instrument za usklađivanje sudske prakse) održan je prethodnih dana u Sarajevu (21-22. jun 2016. godine). Forum je organizovao Savjet Evrope zajedno sa Visokim sudskim i tužilačkim savjetom Bosne i Hercegovine uz podršku Ambasade Kraljevine Norveške. Na ovoj međunarodnoj konferenciji pored predstavnika najviših sudskih instanci iz država učesnica, predstavnika Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, predstavnika Savjeta Evrope, predstavnika ambasada i međunarodnih organizacija, kao jedna od dvije nevladine organizacije (pored AIRE centra iz Londona) koje su dobile poziv, učešće je uzeo i Banjalučki centar za ljudska prava. Naš BCE je predstavljao direktor Dejan Lučka.

Usklađivanje sudske prakse se sve više javlja kao sporno pitanje, čija važnost je prepoznata na različitim nivoima širom evropskog kontinenta. Nejednaka primjena domaćih pravnih propisa i standarda Evropskog suda za ljudska prava dovodi do nedostatka pravne sigurnosti i time nepredvidivosti ishoda spora. Dok je problem neusaglašenosti pravnih propisa u jednom pravnom poretku jasno prepoznat kao nešto što potencijalno vodi do kršenja ljudskih prava, a brojne presude Evropskog suda za ljudska prava ukazuju na neophodnost međusobnog usklađivanja pravnih akata i njihovo usklađivanje sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, malo je toga rečeno o sudskoj praksi. Problem je posebno osjetljiv jer uključuje i pitanje sudske nezavisnosti, pri čemu se svaki pokušaj usklađivanja načina na koji sudije primjenjuju zakone može smatrati neprimjerenim miješanjem u njihov rad.

Mnoge države koriste određene mehanizme za usklađivanju domaće sudske prakse. Oni se razlikuju od regije do regije a njihov oblik često zavisi od lokalne pravne tradicije i može se sastojati od savjetodavnih mišljenja visokih sudova, distribucije sudske prakse putem modernih baza podataka, davanja posebne uloge odjeljenjima visokih sudova i sl. Dijalog sudova je jedan od ključnih instrumenata za usklađivanje sudske prakse. Cilj međunarodnog foruma je bio da pokaže prikaze različitih modela usklađivanja sudske prakse iz različitih država, kao i da se u sklopu njega razmatra kako se uspješni modeli mogu preuzeti u različitim jurisdikcijama.

Oba konferencijska dana je bilo odličnih izlaganja od strane pravnih stručnjaka, kao i vrlo dinamične i zanimljive rasprave i razmjene mišljenja. Forum “Dijalog sudova – instrument za usklađivanje sudske prakse” je radio u jednoj plenarnoj sjednici i dva posebna panela. Na plenarnoj sjednici stručna izlaganja su imali:

  • Stefano Piedimonte Bodini, šef Odjela za istraživanje i biblioteku iz Ureda Registrara Evropskog suda za ljudska prava sa temom: „The role of the Jurisconsult in ensuring the consistency of the case law of the European Court of Human Rights“,
  • Tatiana Termačić, šefica Odjela za nacionalnu primjenu ljudskih prava iz Savjeta Evrope sa temom: „Council of Europe co-operation programmes – quality of the judiciary, ensuring the principle of legal certainty and equality before the law“,
  • Maida Kovačević, sudija Apelacionog suda Brčko Distrikta i Ljubica Milutinović, sudija Vrhovnog kasacionog suda Republike Srbije sa temom: „Nacionalni pristup usklađivanja sudske prakse na nacionalnom nivou – iskustva Bosne i Hercegovine i Srbije“,
  • Johan Hirschfeldt, zamjenski član Evropske komisije za demokratiju kroz pravo (“Venecijanska komisija”) i bivši predsjednik Žalbenog suda Svea hovrätt sa temom: „Harmonisation of judicial practice: the approach of the Venice Commission“,
  • Monika Mijić, zastupnica Savjeta ministara Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljudska prava sa temom: „Usklađivanje nacionalne sudske prakse i zakona u postupku izvršenja presuda Evropskog suda za ljudska prava“,
  • Valentina Boz, voditeljica projekta „HELP na Zapadnom Balkanu i Turskoj“, iz Savjeta Evrope sa temom: „The role of human rights education in the harmonisation of judicial practice“,
  • Ljiljana Mijović, bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava sa temom: „Usklađivanje sudske prakse kao jedan od načina bolje primjene EKLJP – glavni izazovi“,
  • Sergey Dikman, koordinator projekta iz Savjeta Evrope sa temom: `Harmonisation panels`, Supreme court rulings and recommendations and other harmonisation tools. Overview“ i
  • Vera Bjelogrlić, šefica Centra za sudsku dokumentaciju Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH sa temom: „Pristup podacima i uloga sudskih dokumentacionih centara“.

Pored plenarnih izlaganja i rasprave povodom njih, održana su i dva odvojena raspravna zasjedanja u panelima. Naš predstavnik je učestvovao u panelu pod nazivom: „Djelotvorna primjena Evropske konvencije o ljudskim pravima na nacionalnom nivou: u potrazi za usklađenim pristupom“, dok je naziv drugog panela bio: „Pristupi usklađivanju sudske prakse na nacionalnom nivou: djelotvorni modeli i njihova primjena u različitim pravnim sistemima. Dostupnost i pristupačnost nacionalne sudske prakse“.

Dijalog sudova – zaključci

Zaključci sa međunarodnog foruma “Dijalog sudova – instrument za usklađivanje sudske prakse” se mogu sumirati u sljedeće tačke:

  • Potrebno je organizovati baze podataka u sudovima i indeksirati ih na najbolji mogući način.
  • Potrebno je osnovati odjeljenja sudske prakse u sudovima (ili ih unaprijediti tamo gdje ona već postoje) radi ujednačavanja prakse.
  • Razmisliti o mogućnosti uvođenja nacionalnih inačica Jurisconsulta kao sudskih savjetnika.
  • Potrebno je periodično sastajanje sudija odnosno predstavnika sudova na vertikalnom i horizontalnom nivou.
  • Svi nacionalni sudovi se trebaju uključiti u proces ujednačavanja sudske prakse sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i kroz dijalog sudova poštovati i uspostavljati standarde za rješavanje problema.
  • Potrebno je naći pravu mjeru za poštovanje sudske nezavisnosti i ujednačavanje sudske prakse.
  • Potrebno je, po mogućnosti, rješenja iz Evropskog suda za ljudska prava ugraditi u pravne propise država.
  • Potrebno je povećati ulogu svih tijela koja učestvuju u sudskom procesu radi usaglašavanja i ujednačavanja prakse.
  • Kolege u sudovima koji poznaju strane jezike su budućnost za bolju primjenu standarda ljudskih prava i treba ih konstantno podržavati u stalnoj edukaciji iz oblasti ljudskih prava.
  • Potrebno je ustanoviti jedinstvenu nomenklaturu za pretragu pojmova pri bazama podataka i to za područje više država.

Forum je bio besprekorno organizovan od strane domaćina i pružio je brojne smjernice za bolju budućnost poštovanja ljudskih prava na ovom području.

Fotografije sa ovog foruma možete vidjeti u dodatku ili u našoj Galeriji.