Seminar o (ne)postojanju slobode govora u Bosni i Hercegovini je održan 30.11.2016. godine u konferencijskoj sali hotela “Bosna” u Banjoj Luci. Organizovan je zajedničkim snagama Banjalučkog centra za ljudska prava i Fondacije Friedrich Ebert.
O ovoj važnoj temi govorili su prof. dr Miodrag Živanović, profesor banjalučkog Fakulteta političkih nauka, Damir Nikšić, konceptualni umjetnik i građanski aktivista iz Sarajeva, Lejla Čolak, novinarka koja je zbog prijetnji napustila BiH i Dejan Lučka, direktor našeg centra. Seminar je bio namjenjen za sve zainteresovane građane, a posebno za pravnike, politikologe i novinare.
Uvodnik o (ne)postojanju slobode govora
U uvodnom izlaganju Dejan Lučka se dotakao formalno-pravne podloge po pitanju slobode govora. Istakao je da ovo pravo, za razliku od nekih drugih, nije apsolutno. Ograničeno je pravnim propisima unutrašnjeg prava svake pojedine države. Granica koju ti propisi postavljaju između slobode govora i govora mržnje je jako tanka zbog čega je u praksi često jako teško utvrditi šta je jedno a šta drugo. Osvrnuo se i na pitanje zaštite prava i sloboda građana u Bosni i Hercegovini. Pritom je naglasio činjenicu da se čitav korpus međunarodnih konvencija i propisa o ljudskim pravima primjenjuje u BiH. Međutim, jako mali broj građana to zna i koristi. Spomenuo je i podršku koju je naš centar uputio Lejli Čolak i Slobodanu Vaskoviću, kao i žustra reagovanja pojedinaca zbog toga.
Paradoksi ostvarivanja ljudskih prava
Svoj dio seminara profesor Živanović je započeo konstatacijom da u BiH ne živimo kao građani već kao konstitutivni narodi. Tako smo podijeljeni u “plemena”, sa željom da imamo što manje dodira jedni sa drugima. U isto vrijeme težimo da izgradimo liberalnu državu, zasnovanu na načelima demokratije i vladavine prava. U ovome je profesor Živanović prepoznao prvi paradoks ostvarivanja ljudskih prava u BiH.
Drugi paradoks je konstitucionalnog karaktera. U preambuli Ustava BiH stoji da je on inspirisan međunarodnim pravom i konvencijama o ljudskim pravima. Međutim, u tekstu Ustava, kako je to prepoznao profesor Živanović, postoji mnogo članova koje krše barem jednu od tih konvencija. Iz toga je izveden zaključak da je u BiH prisutan jako nizak stepen društvenih sloboda uopšte, i da to predstavlja veliki problem.
Osvrnuo se i na politički govor koji je prisutan u javnom prostoru u BiH. Okarakterisao ga je kao sterilan, sa jako malo riječi, ali kojim se pokušavaju dati odgovori na najvažnija društvena pitanja. Po pitanju jezika čuo se stav da nema razloga da na prostoru nekadašnje Jugoslavije postoje četiri jezika koja su u suštini ista, jer se radi o vještačkim konstruktima.
Damir Nikšić – O slobodi slušanja
Tamo gdje je stao profesor Živanović, nastavio je Damir Nikšić. Složio se sa profesorom u stavu o pitanju jezika, istakavši ulogu umjetnika u svemu tome. Iznio je stav da umjetnik ima moć da “rascopa” političke konstrukcije. Stoga sloboda govora mora da bude velika. Ukazao je i na drugu stranu slobode govora, tj. slobodu slušanja rekavši da svako ima pravo da odbije da čuje onoga ko mu se obraća. Pokazao je to na primjeru komentara na njegovom Youtube kanalu.
Granicu između dozvoljenog i nedozvoljenog u pogledu slobode govora je objasnio na primjeru psovki i prijetnji, ukazavši da sloboda govora zasigurno obuhvata i psovke, ali da su prijetnje izvan tog obuhvata. Referisao se i na političku elitu objasnivši da sloboda govora u BiH danas postoji i da državna represija u tom pogledu nije na djelu, ali da postoji ignorisanje, i da možete pričati šta god hoćete protiv vlasti, ali da će vas oni jednostavno ignorisati dok se ne umorite. Ocijenio je da je veći problem kada se nađete na udaru “raje”. Upravo tu je detektovao izvor problema zbog kojeg je Lejla Čolak morala da napusti BiH. Svoje izlaganje je završio riječima da je građanska kultura lična kultura, i da je jedini politički identitet biti građanin.
Ispovijest Lejle Čolak
U trećem dijelu seminara prikazano je video obraćanje Lejle Čolak. U njemu je odgovorila na pitanja koja su joj bila upućena putem e-maila od strane našeg tima. Kroz te odgovore je objasnila šta joj se sve dešavalo nakon objave “spornog” statusa na Fejsbuku, i zašto je morala napustiti BiH. U krajnje ličnom obraćanju opisala je kako se osjećala kada je zbog prijetnji primitivaca i siledžija, od kojih neki platu zarađuju u institucijama BiH, morala napustiti svoj rodni grad Sarajevo. Takođe se zahvalila našem centru na podršci koju smo joj uputili.
Seminar je završen živom diskusijom o pitanjima i stavovima koji su se mogli čuti od panelista i učesnika seminara. Rasprava je protekla u duhu kulture dijaloga i međusobnog uvažavanja. Moderatori su bili Aleksandar Čičić i Dejan Lučka, a u raspravu se uključio veliki dio učesnika. Uprkos činjenici da su se čuli veoma različiti stavovi, završna diskusija je na djelu pokazala kako izgleda sloboda govora.
Fotografije sa ovog seminara možete vidjeti u nastavku ili u našoj Galeriji.
Video prilog o događaju, koji je snimila televizija BN, možete pogledati u nastavku ili u našoj sekciji Video.
