Visoki predstavnik i bosanski lonac

Zastava Bosne i Hercegovine

Kako se u javnom diskursu opet priča o „protjerivanju” Visokog predstavnika, „rasizmu” u njegovim odlukama, novom ratu, „grobaru” BiH, „aparthejdu”, naoružavanju uz desetine drugih dosjetki komentatora, pokušaću da odgovorim na pitanja šta je uopšte uloga Visokog predstavnika i da li on smije da djeluje mimo želja političara u BiH, da li se njegove odluke mogu poništiti i gdje je demokratija u svemu tome, u skladu sa mojim shvatanjima prava koje je ovdje u pitanju.

Smijemo li kritikovati odluke Visokog predstavnika i postoje li u svijetu ovakva ograničenja slobode izražavanja?!

Dejan Lučka - Banjalučki centar za ljudska prava

U proteklih više dana u javnosti su se pojavila različita pravna pitanja u vezi sa odlukom koju je donio Visoki predstavnik u vezi sa dopunom Krivičnog zakona BiH, kao i donošenja zakona o neprimjenjivanju te odluke i izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske od strane Narodne skupštine. Sam sâm dobio više pitanja od strane prijatelja, poznanika i novinara u vezi sa određenim pitanjima u vezi sa ovim, pa sam pokušao na jednom mjestu odgovoriti na njih, u skladu sa mojim shvatanjima prava koje je ovdje u pitanju.

Sirotinjo, državi si teška! Ako nemaš para, ostaje ti da boluješ i umreš.

Siromaštvo (Sirotinjo, državi si teška)

U cjelokupnom metežu oko uvođenja i ukidanja novih/starih mjera nekako nezapaženo prolaze ljudi koji u toku pandemije nemaju nikakva ili imaju veoma mala primanja. To su oni koji su izgubili ionako slabo plaćene poslove, oni koji nisu ni radili ili, pak, oni koji su sramotno malo plaćeni od strane svojih poslodavaca. Ti ljudi čine dobar dio stanovništva koji živi u veoma lošim uslovima i siromaštvu i svakodnevno se suočava sa socijalnim isključenjem, velikom nesigurnosti i nejednakosti. Mnogi su dovedeni do ivice egzistencije, dok određene porodice jedva sastavljaju kraj sa krajem. Prema statističkim procjenama, više od 600 000 ljudi u BiH živi ispod praga siromaštva. Hrana, odjeća, obuća, higijenske potrepštine, krov nad glavom – za njih su često misaone imenice. A pandemija im je samo dodatno zagorčala život.

Mala škola ljudskih prava #2 | Kako zaštititi svoja ljudska prava? | Zaštita pred domaćim organima

Mala škola ljudskih prava

Kada javne intitucije odugovlače postupke, diskriminišu pojedinca ili mu zabranjuju kretanje, veliku nedoumicu stvara pitanje kome se može žaliti na takvo postupanje i da li uopšte postoji mogućnost žalbe. Takođe, tu je i dilema da li pravda treba da se odmah „tjera pred Strazburom” ili se prvo mora ići pred domaće instance? Ko ima pravo da odlučuje o pravima? Kojim organima se treba obratiti? Ko se sve stara o ljudskim pravima građana u BiH?

Dan ljudskih prava u BiH i prava koja se (ne)poštuju

Dan ljudskih prava u BiH i prava koja se (ne)poštuju

U Bosni i Hercegovini, danas, punih 25 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, ljudska prava su garantovana mnogim pravnim instrumentima, ustavima i zakonima, ali i međunarodnim dokumentima koji se primjenjuju u pravnom sistemu. Takođe, u isto vrijeme, ljudska prava su obavezni da štite svi domaći organi pod kontrolom javnih vlasti, a uz to postoji veliki broj javnih tijela koja imaju i direktnu nadležnost da štite, prate provedbu ili brinu o ljudskim pravima. Međutim, pitanje je koliko je rad mnogih organa svrsishodan i da li služi istinskoj zaštiti ljudskih prava. Veliki broj tijela koja se bave pravima ne znači po automatizmu i njihovu dobru zaštitu, jer se ti organi često doživljavaju kao „plijen” političkih partija, a ne kao mjesto na kojem bi trebalo da rade ljudi koji istinski žele da se bore za temeljna prava građana.

Novinari kao glineni golubovi – Slučaj Kovačević

Pretučen Vladimir Kovačević

Vladimir Kovačević je novinar iz Banje Luke koji je zaposlen na televiziji BN, a ujedno radi i za nekoliko drugih medija. U svom izvještavanju pokriva različite društveno-političke teme, a u okviru novinarskog posla često ukazuje na određene nelegalne radnje od strane različitih institucija, interesnih grupa i organa vlasti. Nakon izvještavanja sa protesta grupe „Pravda za Davida” 26. avgusta 2018. godine Kovačevića su brutalno, uz pomoć metalnih teleskopskih palica, pretukli Marko Čolić i Nedeljko Dukić, pokušavajući ga lišiti života. Napad se dogodio bukvalno na njegovom kućnom pragu, ispred zgrade u kojoj živi.

Skoro 28 000 odbijenih prijava za glasanje van BiH…

Skoro 28 000 odbijenih prijava za glasanje van BiH...

Centralna izborna komisija (CIK) je 1. oktobra održala svoju hitnu sjednicu na kojoj je odlučivala o statutusu prijava građana koji su se prijavili za glasanje na izborima van BiH. Iz odluka o objavi broja birača upisanih u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van BiH za Lokalne izbore 2020. godine može se vidjeti da je za glasanje izvan BiH na lokalnim izborima odbijeno čak 27 960 prijava.